Spektra – osnaživanje TIRV zajednice u Crnoj Gori

U sklopu projekta „LGBTIQ Work Equality Alliance“ koji provode Prostor rodne i medijske kulture ‘K-zona’ i Udruga LORI iz Hrvatske te Legebitra iz Slovenije, u svrhu prijenosa znanja i dobrih praksi, dana 9. rujna 2022. održana je radionica s organizacijom Spektra.

Spektra je jedina organizacija u Crnoj Gori koja se bavi specifično zaštitom i promocijom ljudskih prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba. Rad Spektre predstavio je Nikola Ilić, koordinator omladinskog programa koji se aktivizmom bavi od 2017. godine. Radi na programima usmjerenim mladim trans ljudima i pruža vršnjačku podršku sa željom da osnaži trans osobe kroz razmjenu iskustava, međusobnu podršku i građenje samopouzdanja.

U Crnoj Gori, u kojoj je snažno patrijarhalno, hetero-normativno i cis-normativno društvo, trans ljudi suočavaju se s nasiljem i diskriminacijom u obitelji, na ulici, radnom mjestu, školi, zdravstvenoj zaštiti i pravnom sustavu. Donedavno su trans osobe bile potpuno nevidljive ili pogrešno predstavljene u crnogorskom društvu. Polazeći od vjere u promjene koje će donijeti pokret koji je izgrađen na vrijednostima kao što su nenasilje, samoodređenje, poštovanje tjelesnog integriteta, jednak tretman i jednak pristup zdravlju, željeli_e su dati glas trans, rodno varijantnoj i interspolnoj zajednici (TIRV).

Sve je počelo kada su dva trans muškarca formirala grupu samopodrške i redovito se nalazili, a postepeno se još ljudi uključilo. Zahvaljujući organizaciji Kvir Montenegro, dobili su logističku podršku i prostor za djelovanje te se počeli otvarati prema javnosti. Prva akcija povećanja vidljivosti (“Mi smo transovci, a ne Marsovci) ticala se vidljivosti trans osoba koje su pisale svoje životne priče na papire i lijepile ih po gradu. Kroz neformalnu grupu Transovci tijekom 2016. godine sproveli_e su mnoge aktivnosti s ciljem podizanja vidljivosti i osnaživanja zajednice. Udruga Spektra je službeno osnovana 2017. godine, a neke od njihovih glavnih vrijednosti su pacifizam, pravo na samoodređenje, intersekcionalnost, timski rad i kritičko promišljanje. Kroz svoj rad ukazuju na to da je pitanje trans prava pitanje slobode svih građana_ki. Imaju programe javnog zagovaranja, izgradnje zajednice i edukacije, a u tijeku je i pokretanje feminističkog programa.

Kao što je već rečeno, Crna Gora je vrlo patrijarhalna sredina. Nikola je sa sjevera, iz ruralnog nerazvijenog kraja, gdje narod teže živi i  nezadovoljniji je u odnosu na one iz središnjeg i južnog dijela zemlje. U tom području također je veća stopa nasilja nad trans, interspolnim i rodno varijantnim osobama. Religija ima veliki utjecaj jer potiče stavove da je transrodnost bolest te da TIRV osobe trebaju liječenje, čemu mnoge obitelji podliježu.

Dodatni problem je nedovoljno stručan kadar i manjak institucionalne podrške TIRV osobama koje žele ući u proces prilagodbe spola. Zdravstveni djelatnici su needucirani i nesenzibilizirani za rad s TIRV zajednicom, stoga ima puno negativnih iskustava. TIRV osobe se u puno slučajeva niti ne odlučuju na proces prilagodbe spola i općenito zaobilaze javnozdravstvene usluge upravo zbog diskriminacije i stavova (npr. Nikolu je medicinska sestra pred punom čekaonicom oslovila ženskim imenom unatoč tome što ju je prethodno zamolio da koristi njegovo izabrano ime).

Slična situacija je u sudstvu i policiji, pogotovo ako oznaka spola u dokumentima nije u skladu s rodnim izražavanjem osobe (a najčešće nije), pri čemu dolazi i do uznemiravanja i diskriminacije od strane policijskih službenika. Jedina rješenja i pomoć dolaze iz nevladinog sektora, dok država zakazuje i samim time ugrožava dio svojih građana_ki. Kao posljedica svega toga, TIRV osobe često napuštaju ili bivaju izbačene iz doma te postaju beskućnici. Zapošljavanje im je otežano ili čak onemogućeno jer postoji razlika između njihovog spola u dokumentima i rodnog izražavanja, izgleda i načina odijevanja i sl.

Posebno je teška situacija za mlade, koji se susreću s nerazumijevanjem i preprekama unutar obrazovnog sustava. Prosvjetni kadar nije uopće osposobljen za rad s TIRV osobama, a čest problem je i vršnjačko nasilje, na koje škole ne znaju reagirati. Primjerice, Nikola je izbačen iz srednje škole u trećem razredu nakon tučnjave u kojoj se branio od nasilja svojih školskih kolega. Mladi općenito imaju nisku razinu povjerenja u institucije i rijetko traže pomoć – eventualno u izoliranim slučajevima kada pojedini profesor_ica iskaže dobru volju i razumijevanje.

Nikola ističe da, s obzirom na okolnosti, osoba mora biti vrlo snažna i uporna da se zauzme za sebe i svoja prava, a za to je potrebno raditi na osnaživanju zajednice i osigurati unapređenje mentalnog zdravlja TIRV osoba. Također je potrebno zagovarati dosljednu primjenu postojećih zakona, koji su trenutno, kako kaže Nikola, mrtvo slovo na papiru.

Spektra surađuje s pojedinim ustanovama (školama, policijom, glavnim gradom…) u kojima organiziraju edukacije i radionice za zaposlenike_ce. Posebno je uspješan program Žive biblioteke, kroz koju nastoje potaknuti empatiju i društvenu koheziju te objasniti da transrodnost ne smije biti osnova za diskriminaciju i nasilje.

Što se tiče zaštite TIRV osoba na radnom mjestu, planiraju pokrenuti suradnji s Udruženjem poslodavaca. Nikola ističe kako su osobe zaposlene u nevladinom sektoru privilegirane jer im ne prijeti otkaz, promjena posla ili skrivanje identiteta, dok je privatnom i dijelu javnog sektora položaj TIRV osoba puno nepovoljniji. Primjer dobre prakse je njihova suradnja sa shopping centrom Delta City, s kojim su dogovorili zapošljavanje i kao posljedica toga trenutno sedam TIRV osoba radi u trgovinama već godinu dana. Također su osigurali da se svaki slučaj diskriminacije može prijaviti. Proveli su i javnu kampanju “Moje je pravo da radim” usmjerenu poslodavcima, a pritom važnu ulogu ima koordinacija sestrinskih organizacija iz cijele zemlje (Spektra, Kvir Montenegro, Juventas i dr.).