Suzbijanje diskriminacije LGBTI osoba na radnom mjestu sudskim putem ide otežano, sporo i često neefikasno, a žrtve su izložene višemjesečnom mobbingu radne sredine i često same odustaju od borbe za svoja prava, upozoravaju iz Zagreb Pridea. Najviše prijava za diskriminaciju u javnom sektoru, osobito javnom zdravstvenom. Radnici se teže odlučuju na tužbe protiv privatnih poslodavaca. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uvjerena je kako je diskriminacija temeljem spolne orijentacije na tržištu radne snage raširena, iako je njena vidljivost relativno slaba.

Piše: Darko Markušić

O pravima  LGBTI osoba u Hrvatskoj se sve više pozitivno priča. Ipak, pojedinci još uvijek iz straha od osude vlastite sredine ili članova obitelji nerado sa svojim pričama izlaze u javnost. Poznato je da se posljednjih godina broj osoba koje svoja povređena ljudska prava, pravo na vlastitu seksualnost, ali i pravo na rad, jer o tome se u ovom slučaju radi, nastoje zaštititi i pravnim putem, odnosno alarmiranjem za to nadležnih institucija.

Ured Pučke pravobraniteljice, kako pojašnjava, glasnogovornica Ana Tretinjak, sve takve prigovore i žalbe proslijeđuje Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova na daljnje postupanje. Glasnogovornica Pučke pravobraniteljice pojašnjava da oni uopće ne vode evidenciju o vrsti i broju žalbi povezanih s ljudskim i/ili radnim pravima LGBTI osoba, kao što ne ispituju ni utemeljenost takvih prigovora, već je to posao Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

U Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić u 2015. koje je Hrvatski sabor u lipnju ove godine prihvatio većinom glasova, stoji između ostalog kako se prema broju svih pristiglih pritužbi diskriminacija općenito najčešće pojavljuje u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti (52 posto), te da pritužbe općenito najčešće podnose žene (68 posto).

Nadalje, u Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2015. stoji kako se 4,5 posto pritužbi od ukupno 2467 predmeta odnosi na spolnu orijentaciju, te 1,2 posto na rodni identitet.

U Izvješću se, nadalje, navodi kako nije zamijećen napredak u pogledu zaštite fizičkog integriteta građana i građanki istospolne orijentacije i suzbijanja kaznenih djela motiviranih mržnjom prema ovoj skupini. Inače, prema evidenciji Ministarstva pravosuđa tijekom 2015. nije pokrenut niti jedan kazneni postupak radi nekog kaznenog dijela motiviranog mržnjom prema osobama istospolne orijentacije, iako je prema službenoj evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova policija procesuirala pet kaznenih djela motiviranih mržnjom zbog spolne orijentacije žrtve.

„Prema evidenciji Ministarstva pravosuđa pokrenuto je 7 prekršajnih postupaka vezanih uz diskriminaciju temeljem spolne orijentacije, dok ih je dodatnih 5 preneseno iz 2014. Najveći broj prekršajnih postupaka – njih 7, vodio se po osnovi spolnog uznemiravanja i to 6 predmeta radi uznemiravanja temeljem spolne orijentacije i jedan predmet radi spolnog uznemiravanja. Podaci sugeriraju određeni nesrazmjer između prekršajnih i kaznenih postupaka, na što je Pravobraniteljica ukazivala i prethodnih godina“, navodi se dalje u Izvješću.

Pravobraniteljica je i dalje uvjerenja kako je diskriminacija temeljem spolne orijentacije na tržištu radne snage te usluga i dobara raširena, iako je njena vidljivost relativno slaba. Pravobraniteljica je u 2015., stoji između ostaloga u Izvješću o radu, zaprimila tri pritužbe radi diskriminacije temeljem spolne orijentacije iz područja rada i zapošljavanja (a samo jednu u 2014.). Prema podacima Ministarstva pravosuđa, pred parničnim sudovima vodila su se četiri parnična postupaka radi nepovoljnog postupanja temeljem spolne orijentacije, od kojih su svi započeti tijekom 2014., dok 2015. nije pokrenut niti jedan novi sudski spor. Od četiri postupka dva su riješena pravomoćnom presudom u korist troje žrtava od kojih su dvije bile ženskog spola, a jedna muškog“, navodi se u Izvješću, te ističe kako je općenito Pravobraniteljica poduzimala korake kako bi potaknula pravosudna tijela da sankcioniraju homofobni govor mržnje temeljem spolne orijentacije te poticanje na nasilje. Statistički podaci pak, dodaje se, ukazuju na nesrazmjer između prekršajnih i kaznenih postupaka.

Na šutnju o slučajevima kršenja ljudskih prava osoba LGBTI orijentacije naišli smo, primjerice, i kod Nezavisnog sindikata znanosti, iako se prema neslužbenim informacijama, značajan dio kršenja ljudskih prava LGBT populacije događa upravo u javnim djelatnostima.

Potvrđuje to i Marko Jurčić iz Zagreb Pridea.

„Najviše nam se javljaju LGBT zaposlenici u javnom sektoru. Čini mi se da su nekako malo ohrabreniji prijaviti nam diskriminaciju u odnose na radnike i radnice iz privatnog sektora. Samo jednom nam se javila osoba koja je radila u privatnom sektoru. Najveći broj prijava imali smo iz javnog zdravstvenog sektora“, napominje.

Nikakav odgovor o pritužbama i slučajevima kršenja ljudskih prava LGBT populacije nismo primili niti od Hrvatskog helsinškog odbora (HHO), što previše i ne čudi jer se HHO i njegovi čelnici Ivan Zvonimir Čičak i Igor Peternel u posljednje vrijeme više bave prevencijom navijačkog nasilja i zaštite lika i djela kontroverznog  bivšeg izvršnog predsjednika GNK Dinamo, a odnedavno samo savjetnika Dinama Zdravka Mamića te dnevnom politikom, a manje onime čime bi se HHO u stvari trebao baviti – zaštitom ljudskih prava građana i građanki Hrvatske.

Danijela Almesberger iz Lezbijske organizacije LORI istaknula je kako ta udruga već nekoliko godina na području kršenja ljudskih prava LGBT populacije surađuje sa Zagreb Prideom, te da osobama čija su prava prekršena pomaže i zajednički odvjetnički tim.

Marko Jurčić, glasnogovornik Zagreb Pridea naglašava kako su „dosad  pokrenuli tri slučaja kršenja radničkih prava LGBT osoba. To ne znači da ih nije bilo više. Prema našem istraživanju iz 2013 godine, 109 osoba od 700 koje smo ispitali, reklo je da je doživjelo diskriminaciju na radu ili prilikom traženja posla. Puno je dakle manje prijava, nama, drugim udrugama ili direktno sudu, nego li je broj osoba koje su doživjele diskriminaciju“, pojašnjava PR Zagreb Pridea.

Od tri prijavljena slučaja, jedan slučaj je još u postupku, dok su druga dva slučaja završila odustajanjem samih diskriminiranih osoba u nekom dijelu postupka. Dakle, pravomoćnu presudu za diskriminaciju LGBT osoba na radu još nemamo. To je što se tiče slučaja koje mi pratimo. U Hrvatskoj je do sada, koliko nam je poznato, donesena samo jedna presuda za diskriminaciju na radu. Radi se o slučaju profesora Daria Krešića protiv Fakulteta organizacije i informatike iz 2013., koji je nakon duge pravne bitke dobio presudu u svoju korist, pojašnjava Jurčić. Radilo se, inače, o diskriminaciji na osnovi spolne orijentacije.

I u 2016., kao i ranijih godina, nema neke velike razlike po ovom pitanju, ističe glasnogovornik Zagreb Pridea.

Suzbijanje diskriminacije sudskim putem ide otežano, sporo i često neefikasno. Uz to postoji takvi paradoksi u sudskoj praksi – diskriminirane osobe se na razne načine pokušava i uspijeva demotivirati da odustanu od borbe za svoja prava. Primjerice, žrtve često ne dobiju podršku drugih kolega koji bi mogli svjedočiti u njihovu korist, postoji i društveni pritisak da se ništa ne može zapravo riješiti tužbama jer je sve to skupo i dugo traje, a događa se i da same tužene osobe tuže svoje žrtve jer im je navodno tužbama za diskriminaciju povrijeđena čast i dostojanstvo.  A i sam postupak je skup, treba plaćati sudske troškove, vještake i odvjetničko zastupanje. Ako se žrtve jave Zagreb Prideu mi možemo barem snositi troškove odvjetničkog zastupanja, ističe Jurčić.

Potvrđuje kako se najčešće radi o slučajevima diskriminacije na radu, odnosno dobivanja otkaza  u konačnici nakon višemjesečnog mobbinga.

U jednom slučaju radilo se o otkazu ugovora na neodređeno. Tome je prethodio višemjesečni mobbing. U druga dva slučaja radilo se o osobama koje su radile na ugovor na određeno vrijeme koji nije produžen, za razliku od drugih zaposlenika kojima jest, a bili su u posve usporedivoj situaciji, samo nisu bili  LGBT osobe. Naravno i u ovim slučajevima prethodio je višemjesečni mobbing, nakon što su nadređeni i kolegice i kolege doznali da se radi o LGBT osobama, dodaje Jurčić.

Photo: Jenn and Tony Bot, CC licence