Želim s poslodavcem otkazati ugovor o radu, ali sporazumno. Zanima me na šta sve trebam pripaziti. Imam li ako sklopim sporazumni otkaz otkazni rok?
Odredbe Zakona o radu koje propisuju sporazumni prestanak radnog odnosa su vrlo šture te ne propisuju sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu. Člankom 113. Zakona propisan je tek oblik sklapanja sporazuma o prestanku ugovora o radu koji nalaže da ugovor mora biti zaključen u pisanom obliku.
Važno je napomenuti da sporazum o prestanku ugovora o radu ne predstavlja otkaz, makar se u praksi često koristi kolokvijalni naziv „sporazumni otkaz“. Upravo taj termin može nehotice dovesti do pogrešnog tumačenja i primjene nekih instituta radnog prava vezanih uz otkaz. Za razliku od otkaza koji predstavlja jednostranu volju radnika ili poslodavca, sporazum nastaje kao rezultat obostrane volje za okončanje ugovornog odnosa. Sporazumni raskid ugovora o radu podrazumijeva suglasnost volja poslodavca i radnika te, kao i kod bilo kojeg drugog ugovornog odnosa koji podrazumijeva suglasnost volja tako i u slučaju sporazumnog raskida ugovornog odnosa, druga strana ni u kojem slučaju nije dužna pristupiti njegovu sklapanju ako to ne odgovara njezinim interesima ili nije u potpunosti suglasna s njegovim odredbama.
U praksi, prijedlog za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može doći od strane radnika ili od strane poslodavca. Kada poslodavac predlaže sporazumni raskid ugovora o radu, radnik mora znati da u tom slučaju:
- nema pravo na naknadu za nezaposlene kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (osim u iznimnim slučajevima propisanim zakonom) i
- nema pravo na otpremninu.
Kada prijedlog za sporazumnim raskidom ugovora o radu dolazi od poslodavca, radnik treba pomno proučiti sve njegove odredbe, jer se prihvaćanjem sporazumnog raskida teško može naknadno pozivati na manu volje.
Ni poslodavac ni radnik, u slučaju zaključivanja sporazumnog raskida ugovora o radu, nemaju obvezu poštivanja otkaznog roka, kao u slučajevima kada se ugovor o radu otkazuje, niti je poslodavac dužan radniku isplatiti otpremninu. Ipak, iako se radi o sporazumnom raskidu ugovora, nije zabranjeno da se otpremnina dogovori te odredi iznos otpremnine koja će radniku biti isplaćena odnosno da se sporazumom definira datum prestanka radnog odnosa istekom vremena na koji bi, u slučaju, primjerice, redovitog otkazivanja ugovora o radu, radnik imao pravo kroz otkazni rok.
U praksi je ipak slučaj da radnici radi prelaska na bolje radno mjesto, odnosno drugog osobnog razloga žele sporazumni raskid te izlaze s prijedlogom sporazumnog raskida pred poslodavca. O svom zahtjevu potrebno je da pisanim putem upoznaju poslodavca i postave svoj zahtjev s točnim uvjetima raskida (datum prestanka radnog odnosa, korištenje godišnjeg odmora i dr.). Ako poslodavac ne udovolji zahtjevu za sporazumnim raskidom (nije u obvezi da to učini), radniku ostaje mogućnost da jednostrano otkaže ugovor o radu, ali tada uz obvezu poštivanja otkaznog roka.
Ako između radnika i poslodavca ne postoji suglasnost volja o bitnim sastojcima sporazumnog ugovora te sadržaju i uvjetima prestanka radnog odnosa, strana koja nije suglasna ne mora prihvatiti potpisivanje sporazuma.
Photo: pixabay.com