Ja sam trans djevojka koja radi na tipično muškim poslovima i većina kolega su mi muškarci. Vidim da se trude imati razumijevanja i prihvatiti da sam trans, ali osjetim da me ljudi ignoriraju i ne žele pričati sa mnom za vrijeme posla. Šef je rekao da mu se obratim kadgod treba, ako mi se dogode neugodnosti. Još uvijek ne znam jesam li diskriminirana te bih li htjela nešto napraviti. Što da napravim ako se kolege ne budu odnosili dobro prema meni?
Diskriminacija predstavlja stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj od drugih osoba u istoj ili sličnoj situaciji, a temeljem neke od Zakonom propisanih osnova. Diskriminacija je zabranjena u svim područjima, a osobito u sljedećim područjima: rada i radnih uvjeta (mogućnosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju, pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije), obrazovanja, znanosti i sporta, socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja u slučaju nezaposlenosti, zdravstvene zaštite i dr.
Ignoriranje, vrijeđanje, zadirkivanje ili druge nedozvoljene radnje prema zaposlenici koja je trans osoba (zato jer je trans osoba) mogu predstavljati diskriminatorna postupanja.
Radnik/ca koji/a doživi neki oblik uznemiravanja na radnom mjestu može poslodavcu uputiti zahtjev za zaštitu dostojanstva radnika. Zahtjev za zaštitu dostojanstva radnika proizlazi iz činjenice da Zakon o radu zabranjuje izravnu ili neizravnu diskriminaciju na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji. Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od neželjenog i nezakonitog postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojim radnik redovito dolazi u doticaj prilikom svakodnevnog obavljanja poslova svog radnog mjesta (npr. kupaca, korisnika, stranaka, poslovnih partnera itd.). Postupak zaštite dostojanstva i osoba ovlaštena za zaprimanje pritužbi najčešće su uređeni kolektivnim ugovorom, sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća te pravilnikom o radu. Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je imenovati jednu osobu, a poslodavac koji zapošljava više od 75 radnika dužan je imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Radnik/ca koji/a smatra da je uznemiravan/a može podnijeti zahtjev za zaštitu dostojanstva. Poslodavac ili od njega ovlaštena osoba dužni su najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrde da ono postoji. Ako poslodavac u ovom roku ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik/ca koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio/la zaštitu pred nadležnim sudom. Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika/ce, radnik/ca nije dužan/na dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio/la zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio/la poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.
Također valja napomenuti da je bitno bilježiti radnje koje je radnik/ca doživio/jela kao diskriminatorne, s datumima kada je do njih došlo. Poželjno je svu komunikaciju s nadređenim o ovim pitanjima voditi pismenim putem ili na zapisnik, kako bi se kasnije raspolagalo potrebnim dokazima. Također, poželjno je unaprijed imati predviđene svjedoke koji bi mogli tijekom postupka kod poslodavca ili pred sudom potvrditi istinitost priče i činjenice koje osoba novodi.
Za kraj, osobe koje smatraju da su diskriminirane na radnom mjestu mogu se obratiti pučkoj pravobranniteljici. Temeljem svake pritužbe na diskriminaciju koju zaprimi, pučka pravobraniteljica ispituje je li riječ o diskriminaciji i ako utvrdi da je moguće sumnjati na diskriminaciju, ovisno o tome o čemu se u konkretnom slučaju radi, upućuje upozorenje osobi ili instituciji ili tvrtki koja je diskriminirala stranku, ili daje preporuku za postupanje u budućnosti, ili upućuje obavijest stranci o tome na koji način treba postupiti kako bi se zaštitila od diskriminacije (primjerice savjetuje je da pokrene sudski postupak).
Photo: pixabay.com
