Piše: Jelena Svirčić

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) neprofitna je organizacija poslovnog sektora kojoj je glavna misija promicanje održivog razvoja. Prije 20 godina grupa gospodarstvenika osnovala je Savjet na inicijativu nekolicine pojedinaca na temelju sporazuma sa Svjetskim poslovnim savjetom za održivi razvoj (World Business Council for Sustainable Development) koji je na globalnom nivou glavni zagovarač interesa gospodarstva u pregovorima oko pitanja održivog razvoja, što je u praksi najčešće pitanje klimatskih promjena.

Prije 20 godina Savjet je osnovalo 18 osnivača, a danas ih ima 40. Prema riječima ravnateljice, Mirjane Matešić, HR PSOR nije velika organizacija, ali okuplja poslovnu elitu u Hrvatskoj s članovima iz svih sektora i uključuje kompanije poput Podravke, Atlantic Grupe, Ericssona ili Zagrebačke banke.

„Zastupamo gospodarstvo prema javnom sektoru, prvenstveno su to pitanja okoliša i održivog razvoja, ali ono što zapravo najbolje radimo je jačanje kapaciteta za održivi razvoj kroz promicanje različitih alata kao što su društveno odgovorno poslovanje ili nefinancijsko izvještavanje. S Hrvatskom gospodarskom komorom smo nositelji nagrade Indeks društveno odgovornog poslovanja i ove godine ćemo desetu godinu zaredom dodijeliti nagradu“, objašnjava Matešić.

Svake godine HR PSOR organizira i konferenciju o društveno odgovornom poslovanju koja je najveći nacionalni događaj na tu temu. „Kroz tu konferenciju otvaramo različite teme iz tog sektora koji se jako dugo poistovjećivao sa zaštitom okoliša, ali mi pokušavamo otvoriti teme poput ljudskih prava za koje smatramo da su također dio održivog razvoja, kaže Matešić.

Kako bi potakli kompanije na temeljitiji pristup zaštiti ljudskih prava, Savjet je u suradnji sa zakladom Solidarna i Gongom preveo UN-ove smjernice za poslovni sektor i ljudska prava i pokrenuo seriju edukacija o njihovoj primjeni.

„U sklopu tog projekta izrađujemo i lansirat ćemo najesen Povelju o raznolikosti (Diversity Charter) koja postoji u 18 zemalja Europe, ali ne i u Hrvatskoj. Naša skupina će izraditi povelju za tri zemlje: Hrvatsku, Rumunjsku i Sloveniju. Tekst je u izradi i na njemu radi grupa stručnjaka iz različitih sektora, predstavnika nevladinog sektora, poslovnog sektora i vladinih institucija. Povelja će biti i predmet javne rasprave jer želimo da tekst bude široko prihvaćen od različitih aktera“, kaže Matešić i dodaje da će nakon predstavljanja kompanije biti pozvane na potpisivanje kako bi time preuzele obveze navedene u Povelji, a tiču se stvaranja radnog okruženja koje je poticajno i prihvaća raznolikosti i pravo na jednakost bez obzira kojoj manjinskoj skupini pripadali.

„Kad jednom potpišete takav jedan dokument izložili ste se javnosti i razmisliti ćete da uvedete neke mehanizme kako biste opravdali činjenicu da ste nešto potpisali. Mi vjerujemo da će nas većina naših članica podržati jer se već susreću s ovom problematikom. Računamo na podršku, ako ne svih, onda većine naših članica, ali i nekih koje to nisu ali su primjer dobre prakse poput IBM-a ili IKEA-e“, kaže Matešić.

U sklopu istog projekta, HRPSOR je tijekom prošle godine održao nekoliko seminara na temu ljudskih prava u poslovnom sektoru, ali je odaziv među gospodarstvenicima bio jako slab.

Nažalost, gospodarstvenici nisu prepoznali te teme jer naš poslovni sektor zapravo ne razumije zašto bi se time trebao baviti, ne prepoznaje rizike. U nefinancijskim izvještajima koje dosta naših kompanija radi, iz godine u godinu prepoznajemo područje ljudskih prava kao najlošije pokriveno. Ne percipiraju da postoje kršenja ljudskih prava koja nisu nužno primjeri poput dječjeg ili robovlasničkog rada odnosno nešto iz prve generacije ljudskih prava i da postoji druga vrsta odgovornosti kao što je odgovornost prema okolišu, zaštita LGBT i ostalih manjinskih prava. Neka kršenja ljudskih prava su manje primjetna ali ipak postoje“, objašnjava Matešić.

EU direktiva (2014/95/EU) od 2016. godine obvezuje velike tvrtke da u svojem nefinancijskom izvješću o poslovanju poseban naglasak stave i na područje ljudskih prava, odnosno da detaljnije razjasne kako doprinose pitanjima zaštite okoliša, ljudskih prava i borbe protiv korupcije.

EU gura pitanje ljudskih prava i smjernice o poslovnom sektoru i ljudskim pravima postale su jako bitne i potiču se države članice da izrađuju akcijske planove. „Za očekivati je da će to postati vrlo bitna tema i da je važno za kompanije da prepoznaju svoju odgovornost, da se ekipiraju kako bi razumjeli metodologiju koju trebaju primijeniti – a sve kako bi zapravo bili konkurentni“, kaže Matešić. Naglašava da bi poslovnom sektoru glavni razlog za uvođenje ovakvih smjernica trebala biti činjenica da statistike pokazuju da je zadovoljni zaposlenik učinkovitiji jer je motiviran i produktivniji. „Kad su ljudi ono što jesu na svom radnom mjestu onda su i spremni uložiti sebe u svoj posao“, zaključuje Matešić.

Foto: Nina Đurđević