U sklopu projekta „LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu“ radna grupa sačinjena od predstavnika sindikata i organizacija civilnog društva sindikalnih aktivista i pripadnika organizacija civilnog društva raspravljala je o mogućnostima i načinima da se kolektivnim ugovorima zaštite i unaprijede prava i interesi LGBTI radnika/-ca.
Rezultat su niže navedene smjernice i nacrt kolektivnog ugovora.
Ove smjernice i kolektivni ugovor predstavljaju pokušaj da se, s obzirom na konkretnu praksu kolektivnog pregovaranja u Hrvatskoj, predstave realistični prijedlozi odredbi koji će biti od koristi kako populaciji LGBTI radnika/-ca, tako i drugim ranjivim skupinama, ali i radnicima/-ama općenito. Također, cilj je skrenuti pozornost sindikalnih aktera da u prilikama kolektivnog pregovaranja u obzir uzmu i specifične interese LGBTI radnika/-ca.
Što se tiče LGBTI zajednice u širem smislu a, namjera je bila približiti specifičnu formu kolektivnih ugovora te predstaviti neke mogućnosti djelovanja s obzirom na konkretnu praksu kolektivnog pregovaranja, kao i legislativni okvir u području radnih prava te zaštite od uznemiravanja i diskriminacije. Smjernice nisu iscrpne, već su prvi korak i poziv na dopune i usavršavanje.
U nastavku je popis smjernica koje je donijela radna grupa:
1. Dostaviti kolektivni ugovor i sve relevantne dokumente svakom radniku/-ci. Radnici/-e
često nisu upoznati sa sadržajem kolektivnog ugovora ili drugih akata iz kojih proizlaze
njihova prava.
2. Radnici/-e zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika/-ca, osim
radnika/-ca zaposlenih u tijelima državne uprave, imaju pravo izabrati radničko vijeće
koje može sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i
socijalnim pravima (pod uvjetima koji su propisani Zakonom o radu i kolektivnim
ugovorom). Radna grupa preporučuje da se u kolektivne ugovore, gdje god je to moguće,
unose odredbe da poslodavac može donijeti odluku koja se tiče radnih i socijalnih prava
radnika/-ca samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća ili barem uz savjetovanje.
Time se povećava participativnost radnika/-ca u donošenju odluka koje ih se tiču.
3. Radna grupa preporučuje da se u kolektivne ugovore prepisuju odredbe iz različitih
zakona (npr. Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o
zaštiti na radu, Zakon o radu itd.). Svrha ove redundancije u prvom je redu veća šansa da
radnici/-e i odgovorne osobe na razini poslodavca dođu u doticaj s kolektivnim ugovorom
koji je na snazi kod tog poslodavca i tako budu upoznati s definicijama, pravima i
obvezama koje proizlaze iz cijelog niza različitih zakona, nego da čitaju same zakone.
Time se postiže funkcija informiranja radnika/-ca i odgovornih osoba kod poslodavca
kako bi se postigla svijest o određenim pravima, obvezama i temama. Svrha je kolektivnih
ugovora dakle da uz zakone služe kao izvor prava, ali i da nude pregledni repozitorij
važnih dijelova niza različitih zakona koji su relevantni za određeno područje, odnosno
praksu koju želimo urediti. Druga svrha ovakvog ponavljanja odredbi iz zakona jest
osiguravanje da u slučaju zakonskih izmjena koje ne idu na korist radnika/-ca, radnici/-e
zadrže istu, povoljniju razinu prava, barem do isteka razdoblja važenja kolektivnog
ugovora. Naime, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu,
pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca,
kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika/-cu najpovoljnije pravo,
osim ako nekim zakonom nije drukčije određeno.
4. Radna grupa preporučuje da se pri ugovaranju konkretnih kolektivnih ugovora taksativno
pobroje prakse koje se, između ostalih, smatraju uznemiravanjima (primjer je u čl. 12.
kolektivnog ugovora). Takvo opisno nabrajanje slučajeva može se temeljiti na konkretnim
iskustvima koja su zabilježena unutar radnog kolektiva te se tako pobliže označiti prakse
koje se žele suzbiti.
5. Radna grupa preporučuje da se konkretno odredi najmanji iznos koji će radnik/-ca
potraživati od poslodavca ako je tom radniku/-ci pravomoćnom sudskom odlukom
utvrđena povreda dostojanstva uznemiravanjem, spolnim uznemiravanjem, ili
diskriminacija (čl. 16. st. 8. u kolektivnom ugovoru).
6. Radna grupa preporučuje da se kolektivnim ugovorom odredi da poslodavac bira
povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika uz suodlučivanje s radničkim vijećem ili
predstavnicima sindikata. Prema čl. 30. Zakona o radu (NN 93/14) poslodavac koji
zapošljava više od 20 radnika/-ca dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena
primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. U praksi ova osoba
često ne uživa povjerenje većine radnika/-ca. Zbog toga je dobro da u imenovanju
radnici/-e participiraju putem radničkog vijeća ili sindikalnih predstavnika.
7. Radna grupa preporučuje da se kolektivnim ugovorom propiše postupak podnošenja
pritužbi povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika kao i postupak rješavanja tih pritužbi.
8. Radna grupa preporučuje da se ugovori da je uz zaštitu dostojanstva radnika od
uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja područje djelovanja povjerenika za zaštitu
dostojanstva i zaštita od diskriminacije.
9. Radna grupa preporučuje da se pri ugovaranju odredbi o zaštiti i sigurnosti na radu
pozornost posveti i prevenciji i uklanjanju stresa na radu.
10. Radna grupa preporučuje da se u kolektivne ugovore uvrste odredbe koje definiraju:
a) da se pod pojmom supružnika smatraju osobe koje su u bračnoj ili izvanbračnoj
zajednici prema odredbama Obiteljskog zakona ili osobe koje su u registriranom ili
neformalnom životnom partnerstvu prema odredbama Zakona o životnom partnerstvu
osoba istog spola;
b) da se pod pojmom sklapanje braka podrazumijeva i sklapanje životnog partnerstva
prema odredbama Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola;
c) da se osobe koje su u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici prema odredbama
Obiteljskog zakona ili osobe koje su u registriranom ili neformalnom životnom
partnerstvu prema odredbama Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola
smatraju (uz ostale) članovima uže obitelji. U praksi se kolektivnim ugovorom
određena prava često vezuju za bračni status ili obiteljski status radnika/-ce: npr., kad
je kolektivnim ugovorom ugovoren plaćeni dopust i/ili novčana potpora na koju
radnik/-ca ostvaruje pravo kod sklapanja braka, bolesti ili smrti člana obitelji. Ovim
odredbama nedvosmisleno se utvrđuje da se u svim takvim slučajevima ta prava
odnose i na osobe u LGBTI partnerskom odnosu.
11. Postojanje radničkog vijeća kod poslodavca povećava participativnost radnika/-ca u
donošenju odluka koje ih se tiču, što daje mogućnost djelovanja u smjeru zaštite i
unaprjeđivanja interesa LGBTI radnika/-ca. Radna grupa preporučuje da se, ako kod
poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće ili prema Zakonu o radu ne postoje uvjeti za
osnivanje radničkog vijeća, ugovori da sva prava i obveze radničkog vijeća preuzimaju
sindikalni povjerenici prema uvjetima propisanima Zakonom o radu. Ovom odredbom
teži se postići radnička participativnost i kod onih poslodavaca kod kojih Zakon o radu ne
predviđa osnivanje radničkog vijeća. S tim u vezi, potrebno je uvrstiti odredbu da se sve
odredbe kolektivnog ugovora koje se odnose na radničko vijeće na odgovarajući način
primjenjuju i na sindikalne povjerenike. Također, poželjno je definirati način rada kada
kod poslodavca djeluje više sindikata, tj. sindikalnih povjerenika. Radna grupa predlaže
da se, ako postoji više sindikalnih povjerenika koji su preuzeli prava i ovlasti radničkog
vijeća, sve odluke iz domene radničkog vijeća donose većinom glasova ovih povjerenika.
12. Radna grupa smatra da postojanje i djelovanje sindikata povećava mogućnosti zaštite i
unaprjeđenja prava LGBTI osoba zaposlenih kod poslodavca. U tu svrhu korisno je
ugovoriti odredbe koje uređuju rad sindikalnog povjerenika, uporabu oglasnih ploča i
drugih sredstava komunikacije kod poslodavca, zaštitu sindikalnog povjerenika od
otkazivanja ugovora o radu i dovođenja u nepovoljniji položaj, izostanak s posla uz
naknadu plaće radi pohađanja sindikalnih sastanka, seminara, osposobljavanja, kongresa,
konferencija i sl.
13. Radna grupa smatra da je u svrhu širenje svijesti o problematici LGBTI radnika/-ca i
populacije među radnicima potrebno o trošku poslodavca i tijekom radnog vremena
organizirati prikladne edukacijske radionice za sve zainteresirane radnike.
Radna je grupa, koristeći se postojećim kolektivnim ugovorima kod nekoliko poslodavaca,
sastavila nacrt kolektivnog ugovora koji sadrži prethodno spomenute elemente. Ideja je da
zainteresirani akteri kao što su sindikalisti, poslodavci i LGBTI aktivisti upotrebljavaju nacrt
ovdje formuliranih odredbi u kolektivnom pregovaranju i/ili u educiranju zainteresirane
javnosti o mogućnosti zaštite i unaprjeđenja prava LGBTI radnika/-ca kroz kolektivne
ugovore. Smjernice i nacrt kolektivnog ugovora mogu se slobodno upotrebljavati i nadamo se
da će pridonijeti daljnjoj zaštiti i postizanju ravnopravnosti LGBTI osoba na radnom mjestu.
NACRT KOLEKTIVNOGUGOVORA
Sindikat ______, zastupan po ____________,
Sindikat ______, zastupan po____________ ,
…..
i Poslodavac ___, zastupan po _________
sklopili su dana __________________
KOLEKTIVNI UGOVOR ZA POSLODAVCA ______
Članak 1.
Izrazi koji se upotrebljavaju u ovom Kolektivnom ugovoru, a imaju rodno značenje,
upotrebljavaju se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
Dostupnost kolektivnog ugovora
Članak 2.
Na dan potpisivanja ugovora o radu radnika se upoznaje s odredbama Kolektivnog ugovora i
drugih relevantnih akata vezanih za radni odnos, tako da se radnicima e-poštom pošalju ovi
dokumenti u PDF obliku, kao i poveznica na internetsku stranicu Poslodavca gdje se ovi
dokumenti mogu naći. Ako radnik nema e-adresu, uručuje mu se ispis dokumenata.
Zaštita privatnosti radnika
Članak 3.
(1) Poslodavac će prikupljati, obrađivati, upotrebljavati i dostavljati trećim osobama osobne
podatke radnika samo ako je to određeno zakonom ili ako je potrebno radi ostvarivanja prava i
obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
(2) Poslodavac će prikupljati, obrađivati, upotrebljavati i dostavljati trećim osobama osobne
podatke radnika utvrđene propisima o evidencijama u području rada, podatke za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnog odbitka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, podatke vezane za zaštitu majčinstva i roditeljstva, podatke o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, ocjeni rada te ostale podatke kada je to određeno zakonom ili potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
(3) Osobne podatke radnika prikupljat će, obrađivati, upotrebljavati i dostavljati trećim
osobama samo Poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći Poslodavac uz
suodlučivanje s radničkim vijećem.
(4) Pogrešno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti, a osobni podaci za čije
čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.
(5) Poslodavac će, uz suodlučivanje s radničkim vijećem, imenovati osobu koja uživa
povjerenje radnika, koja će osim njega biti ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju,
upotrebljavaju i trećim osobama dostavljaju osobni podaci radnika u skladu sa zakonom.
(6) Poslodavac, osoba iz stavka 5. ovog članka ovog Kolektivnog ugovora ili druga osoba koja
u obavljaju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, mora ih trajno čuvati kao povjerljive.
Dostava odluka
Članak 4.
(1) Sve odluke o pravima radnika Poslodavac je dužan dostavljati u pisanom obliku s uputom
o načinu i rokovima za ulaganje zahtjeva za zaštitu prava.
(2) Poslodavac dostavlja odluku radniku izravno na radnom mjestu ili poštom na zadnju adresu
koju je radnik prijavio Poslodavcu.
Oblici diskriminacije i uznemiravanja
Članak 5.
(1) Diskriminacijom u smislu ovoga Kolektivnog ugovora smatra se stavljanje u nepovoljniji
položaj na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili
drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu,
obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije,
interspolnog stanja ili bilo koje druge osnove, a vezano za rad i radne uvjete, uključujući
kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju.
(2) Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju
pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 6.
(1) Izravna diskriminacija jest postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 5. ovog
Kolektivnog ugovora kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u
nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.
(2) Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa,
stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 5. stavka 1. ovog
Kolektivnog ugovora, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva
odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo
postizanje primjerena su i nužna.
Članak 7.
(1) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 5.
ovoga Kolektivnog ugovora kojem je cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, te
uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
(2) Spolno uznemiravanje svako je verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne
naravi kojem je cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara
zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.
(3) Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe
ovoga Kolektivnog ugovora koje se odnose na diskriminaciju.
Članak 8.
(1) Poticanje na diskriminaciju smatrat će se diskriminacijom u smislu odredaba ovoga
Kolektivnog ugovora.
Članak 9.
(1) Diskriminacijom iz članka 5. ovoga Kolektivnog ugovora smatra se i segregacija.
(2) Segregacija u smislu ovoga Kolektivnog ugovora predstavlja prisilno i sustavno
razdvajanje osoba po nekoj od osnova iz članka 5. stavka 1. ovog Kolektivnog ugovora.
Članak 10.
(1) Radnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog toga što je u dobroj vjeri prijavio
diskriminaciju, svjedočio diskriminaciji, odbio nalog za diskriminatornim postupanjem ili na
bilo koji način sudjelovao u postupku vođenom povodom diskriminacije sukladno odredbama
ovoga Kolektivnog ugovora, Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti
spolova.
Zaštita od diskriminacije i zaštita dostojanstva radnika
Članak 11.
(1) Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora obvezuju se suzbijati diskriminaciju, segregaciju,
uznemiravanje i spolno uznemiravanje u svim pojavnim oblicima.
Članak 12.
(1) Poslodavac je dužan zaštititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području
rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju,
profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te sukladno
posebnim zakonima. Poslodavac je dužan zaštititi radnika od uznemiravanja i spolnog
uznemiravanja.
(2) Ponašanjima koja mogu uzrokovati uznemiravanje radnika smatraju se osobito, ali ne
isključivo:
– neprimjeren fizički kontakt;
– neprimjerene poruke upućene usmeno, elektronskom ili redovnom poštom;
– uznemiravajući telefonski pozivi;
– nedolični prijedlozi spolne i druge naravi;
– zahtjevi za obavljanjem poslova koji nisu poslovi radnog mjesta, niti su s njim u ikakvoj vezi
i kojima je namjera isključivo stavljanje radnika u ponižavajući položaj;
– prijetnje;
– negativno isticanje određenog radnikovog obilježja, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili
vrijednosnog sustava.
Članak 13.
(1) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo za vrijeme i u vezi obavljanja poslova svog
radnog mjesta.
(2) Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja nadređenih,
suradnika, osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju poslova radnog
mjesta, na način da mu Poslodavac osigura uvjete u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili
spolnom uznemiravanju, što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Članak 14.
(1) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje smatra se
povredom obveze iz radnog odnosa te može biti razlog za otkaz ugovora o radu.
(2) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanja ili spolno uznemiravanje ne
smatra se povredom obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.
Članak 15.
(1) Žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Kolektivnog ugovora ima pravo na naknadu
štete prema propisima koji uređuju obvezne odnose.
Članak 16.
(1) Poslodavac će, na prijedlog radničkog vijeća, imenovati osobu Povjerenika za zaštitu
dostojanstva radnika (dalje u tekstu: Povjerenik) koja je, osim njega, ovlaštena primati i
rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika od uznemiravanja, spolnog
uznemiravanja ili bilo kojeg oblika diskriminacije (dalje u tekstu: „Pritužba‟). Odluku o
imenovanju Povjerenika donosi Poslodavac uz suglasnost radničkog vijeća. Radničko vijeće
može opozvati Povjerenika te predložiti novog.
(2) Povjerenik mora uživati ugled i povjerenje radnika.
(3) U slučaju odsutnosti s rada osobe imenovane za zaštitu dostojanstva radnika, pritužbe će
zaprimati i rješavati radničko vijeće.
(4) Radnik koji smatra da mu je povrijeđeno dostojanstvo, da je spolno uznemiravan ili na bilo
koji način diskriminiran podnosi pritužbu Povjereniku. Pritužba se Povjereniku podnosi u
pisanom obliku ili usmeno; u tom slučaju Povjerenik sastavlja pisanu bilješku koju potpisuje
radnik koji pritužbu podnosi. Radnik može pritužbu predati i radničkom vijeću, odnosno
sindikalnom povjereniku. Ako radnik postupi tako, radničko vijeće, odnosno sindikalni
povjerenik predat će u ime radnika pritužbu Povjereniku na daljnje postupanje.
(5) Povjerenik ili druga ovlaštena osoba u roku od 8 dana prikupit će potrebne informacije,
ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja
nastavka uznemiravanja, spolnog uznemiravanja ili diskriminacije ako utvrdi da postoje.
Povjerenik u vezi s pritužbom može saslušati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se
tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala, spolno uznemiravala ili diskriminirala, obaviti
suočenje, obaviti očevid te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost
pritužbe.
(6) Povjerenik sam odlučuje o radnjama iz stavka 5. ovog članka Kolektivnog ugovora koje će
poduzeti kako bi proveo dokazni postupak radi potpunog i istinitog utvrđivanja činjeničnog
stanja, ali ih mora provoditi na način kojim se jamči tajnost postupka i zaštita privatnosti svake
osobe u postupku te kojim se u najmanjoj mjeri šteti djelatnosti Poslodavca. Povjerenik može,
ako utvrdi da postoji potreba, naložiti Poslodavcu da tijekom istražnog postupka radnika
podnositelja pritužbe privremeno oslobodi radnih obveza uz naknadu plaće ili premjesti na
drugo prikladno radno mjesto uz zadržavanje plaće.
(7) O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja Povjerenik će sastaviti
zapisnik ili bilješku.
(8) Radnik kojem je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena povreda dostojanstva
uznemiravanjem i spolnim uznemiravanjem ili diskriminacijom, a nije mu dosuđena nikakva
naknada štete po istoj osnovi bilo od Poslodavca ili od tuženika, ima pravo od Poslodavca
potraživati iznos od najmanje ______ kn na ime naknade štete, pod uvjetom da iz pravomoćne
sudske odluke kojom je utvrđena povreda dostojanstva ili diskriminacija proizlazi da
Poslodavac nije tog radnika zaštitio u skladu s odredbama zakona i/ili ovog Kolektivnog
ugovora.
Članak 17.
(1) Svi podaci prikupljeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni su te ih se kao takve ne
smije iznositi, otkrivati ili na bilo koji način učiniti dostupnima, osim u slučaju kada to naloži
nadležni sud u eventualnom sudskom postupku.
(2) Svi radnici dužni su u cijelosti i potpuno surađivati s Povjerenikom, odazvati se svakom
njegovom pozivu te mu priopćiti sve podatke važne za dokazni postupak radi potpunog i
istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja.
(3) Postupanje protivno obvezi iz stavaka 1. i 2. ovog članka Kolektivnog ugovora te svako
drugo onemogućavanje Povjerenika u postupanju predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa
te može biti razlog za otkaz ugovora o radu.
Članak 18.
(1) Nakon provedenog postupka Povjerenik će u pisanom obliku izraditi izvješće u kojem će:
1) utvrditi da postoji uznemiravanje, spolno uznemiravanje ili diskriminacija podnositelja
pritužbe, ili
2) utvrditi da ne postoji uznemiravanje, spolno uznemiravanje ili diskriminacija podnositelja
pritužbe.
(2) Ako Povjerenik utvrdi da postoji uznemiravanje, spolno uznemiravanje ili diskriminacija
podnositelja pritužbe, Povjerenik će u izvješću navesti sve činjenice koje dokazuju da je
podnositelj pritužbe uznemiravan, spolno uznemiravan ili diskriminiran te će predložiti
Poslodavcu da osobi koja je podnositelja pritužbe uznemiravala, spolno uznemiravala ili
diskriminirala otkaže ugovor o radu ili primijeni neku drugu mjeru zbog povrede obveze iz
radnog odnosa ili predložiti poduzimanje nekih drugih mjera, sve radi sprječavanja nastavka
uznemiravanja, spolnog uznemiravanja ili diskriminiranja. Ako diskriminacija proizlazi iz
postupaka Poslodavca, Povjerenik će naložiti Poslodavcu da poduzme radnje kojima će
otkloniti diskriminaciju.
(3) Ako Povjerenik utvrdi kako ne postoji uznemiravanje, spolno uznemiravanje ili
diskriminacija podnositelja pritužbe, odbit će pritužbu.
Članak 19.
(1) Prema osobi za koju se utvrdi da je uznemiravala, spolno uznemiravala ili diskriminirala
radnika, ovisno o težini povrede, Poslodavac može poduzeti sljedeće mjere:
– usmeno upozorenje;
– pisano upozorenje na kršenje obveza iz radnog odnosa;
– pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa s ukazivanjem na mogućnost otkaza u slučaju
nastavka povrede te obveze iz radnog odnosa;
– premještaj na drugo radno mjesto osobe koja je ugrozila dostojanstvo radnika;
– redoviti otkaz ugovora o radu;
– izvanredni otkaz ugovora o radu;
– pisano upozorenje s ukazivanjem na mogućnost raskida ugovora na temelju kojeg osoba
obavlja poslove za Poslodavca;
– raskid ugovora na temelju kojeg osoba obavlja poslove za Poslodavca;
– prekid poslovanja, odnosno raskid ugovora na temelju kojeg se obavljaju poslovi za
Poslodavca;
– pokretanje postupka popravljanja, odnosno naknade štete;
– druge primjerene mjere.
Članak 20.
(1) Ako Poslodavac u roku od 8 dana od dana dostave pritužbe ne poduzme mjere za
sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito
neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok
mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 dana zatražio zaštitu pred
nadležnim sudom.
(2) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi
dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu i ima pravo prekinuti rad, pod
uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od
8 dana od dana prekida rada.
(3) Tijekom prekida rada iz stvaka 1. i 2. ovog članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u
iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.
Zaštita i sigurnost na radu
Članak 21.
(1) Poslodavac je dužan voditi i organizirati poslovanje na način i uz uvjete koji će omogućiti
zaštitu života, zdravlja (fizičkog i mentalnog) i privatnosti svih radnika sukladno zakonu,
posebnim propisima, naravi posla i djelatnostima.
(2) Stres na radu jesu zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg
utjecaja stresora na radu kroz duži period, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne
reakcije te kao promjene ponašanja radnika.
(3) Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je osobito
uzrokovan čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša
komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi na najmanju mjeru sveo potrebu radnika da
svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost
da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.
(4) Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu
pozornost usmjeriti na:
1) organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost
između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.);
2) radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu,
hladnoću, opasne kemikalije i dr.);
3) komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanje posla ili
nadolazeće promjene i sl.);
4) subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema
dovoljno podrške i sl.).
(5) Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu zdravlja, mentalnog blagostanja i sigurnosti
radnika u svim čimbenicima povezanim s radom, a naročito održavanje postrojenja, uređaja,
opreme, alata, vozila, mjesta rada, pristup radnom mjestu, te ih prilagođavati promjenama
okolnosti, sprječavati opasnost na radu, obavještavati radnike o opasnosti na radu i
osposobljavati ih za rad na siguran način i provoditi sve propisane mjere zaštite na radu.
(6) Poslodavac se obvezuje u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi infrastrukturu osobama s
invalidnošću, kao i osobama koje imaju specifične potrebe vezane za zdravstveno stanje,
religijska uvjerenja, interspolno stanje ili rodni identitet.
(7) Poslodavac će osigurati odgovarajuću radnu odjeću, obuću i drugu radnu opremu tako da se
u obzir uzimaju potrebe kvalitetnog i sigurnog rada, kao i dostojanstvo radnika. O pitanjima
vezanima za nabavu i upotrebu radne odjeće, obuće i druge radne opreme odlučivat će s
radničkim vijećem.
(8) Poslodavac je dužan omogućiti nesmetan rad i osposobljavanje povjerenika zaštite na radu
sukladno propisima.
(9) Povjerenik zaštite na radu ima pravo na:
– 6 sati tjedno za obnašanje dužnosti uz naknadu plaće;
– sudjelovanje u radu Odbora za zaštitu na radu po pozivu poslodavca i inspekcijskom nadzoru
po pozivu inspektora rada uz naknadu plaće;
– plaćeni dopust za osposobljavanje za zaštitu na radu sedam dana tijekom jedne kalendarske
godine.
(10) Povjerenik zaštite na radu dužan je poslodavca pravodobno izvjestiti o vremenu
odsustvovanja s rada u slučajevima iz prethodnog stavka.
Plaćeni dopust
Članak 22.
(1) Supružnicima se smatraju osobe koje su u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici prema
odredbama Obiteljskog zakona ili osobe koje su u registriranom ili neformalnom životnom
partnerstvu prema odredbama Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola.
(2) Sklapanjem braka podrazumijeva se i sklapanje životnog partnerstva prema odredbama
Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola.
(3) Osobe koje su u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici prema odredbama Obiteljskog zakona
ili osobe koje su u registriranom ili neformalnom životnom partnerstvu prema odredbama
Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola smatraju se (uz ostale) članovima uže
obitelji.
Članak 23.
(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobađanje od obveze rada uz naknadu
plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše sedam radnih dana u sljedećim slučajevima:
…
– sklapanje braka ____radnih dana
– rođenje, posvojenje, udomljavanje
i stjecanje partnerske skrbi nad djetetom ___radnih dana
……
– smrti člana šire obitelji (do 4. koljena)
ili uže obitelj supružnika __ radna dana
– smrti člana šire obitelji ako putovanje u oba smjera traje
duže od jednog dana __ radna dana
…
– teške bolesti člana uže obitelji ___ radna dana
(2) U tijek plaćenog dopusta uračunavaju se radni dani utvrđeni planom godišnjeg fonda radnih
sati.
(3) Radnik ima pravo na više od sedam radnih dana plaćenog dopusta u jednoj kalendarskoj
godini ako se tijekom iste godine ponove smrtni slučajevi iz stavka 1. ovoga članka.
(4) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa vrijeme plaćenog dopusta smatra se vremenom
provedenim na radu.
Solidarne potpore
Članak 24.
(1) Poslodavac je dužan radniku ili njegovoj obitelji isplatiti jednokratnu solidarnu pomoć u
sljedećim slučajevima:
– potpora zbog invaliditeta djece ili supružnika _______ kn
– potpora zbog smrti radnika _______ kn
– potpora zbog smrti člana uže obitelji _______ kn
(2) Poslodavac može isplatiti radniku ili njegovoj obitelji jednokratnu solidarnu pomoć kao
potporu zbog bolovanja dužeg od 90 dana (godišnje) u iznosu od ______ kn.
Članak 25.
(1) Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi
štetu po općim propisima obveznog prava.
(2) Posebno je poslodavac dužan naknaditi štetu radniku ako izlaže radnika izravnoj ili
neizravnoj diskriminaciji, te uznemiravanju i spolnom uznemiravanju.
UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Djelovanje i rad sindikata
Članak 26.
(1) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće ili prema Zakonu o radu ne postoje
uvjeti za osnivanje radničkog vijeća, sva prava i obveze radničkog vijeća preuzimaju sindikalni
povjerenici prema uvjetima propisanima Zakonom o radu.
(2) Sve odredbe ovog Kolektivnog ugovora koje se odnose na radničko vijeće, na odgovarajući
način primjenjuju se i na sindikalne povjerenike iz prethodnog stavka ovog članka.
(3) Ako postoji više sindikalnih povjerenika koji su preuzeli prava i ovlasti radničkog vijeća,
sve odluke iz domene radničkog vijeća donose se većinom glasova ovih povjerenika.
(3) Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti izostanak s rada do sedam dana
godišnje uz nakandu plaće radi pohađanja sindikalnih sastanka, seminara, osposobljavanja,
kongresa, konferencija i sl.
(4) Poslodavac je dužan bez naknade troškova sindikalnom povjereništvu osigurati:
– odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka, primjeren broju članova povjereništva;
– upotrebu telefona te uslugu prijepisa, umnožavanja, primanja i otpreme pošte;
– slobodnu podjelu tiska i priopćenja te slanje obavijesti putem elektroničke pošte na način koji
sindikatu omogućava slobodno komuniciranje s članstvom i ne ometa djelatnost poslodavca.
Prava sindikalnog povjerenika i sindikalnog predstavnika
Članak 27.
(1) Sindikalnom povjereniku ili predstavniku dopušten je pristup kod Poslodavca u svim
važnim pitanjima od interesa za radnike.
(2) Sindikalni povjerenik ili predstavnik prati izvršenje i realizaciju svih odredaba ovog
Kolektivnog ugovora.
(3) Poslodavac je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kada on to zatraži i dati mu
raspoložive informacije važne za gospodarski i socijalni položaj radnika.
(4) Sindikalnom povjereniku ili predstavniku koji nastupa u ime sindikata omogućit će se slanje
obavijesti putem elektroničke pošte i drugih sredstava komunikacije, isticanje sindikalnih
obavijesti na oglasnoj ploči (pločama) poslodavca, kao i obilježja sindikata u odgovarajućim
prilikama.
Zaštita kolektivnih prava radnika
Članak 28.
(1) Poslodavac se obvezuje da će sindikatu omogućiti djelovanje u funkciji zaštite kolektivnih
prava radnika na sljedeće načine:
– sindikatu će omogućiti pristup svim radnim mjestima u radno vrijeme, s tim da se ne remeti
redoviti proces rada, a po prethodnoj najavi i izvan radnog vremena staviti na raspolaganje sve
informacije potrebne za vršenje njegovih funkcija i omogućiti uvid u isprave u vezi s
ostvarivanjem i zaštitom prava radnika iz radnog odnosa;
– sindikatu će omogućiti da prisustvuje inspekcijskim pregledima i informiranje inspektora u
svim zapažanjima u vezi s provedbom mjera zaštite na radu.
Zaštita sindikalnog povjerenika
Članak 29.
(1) Sindikalnog povjerenika za vrijeme obavljanja dužnosti i ____ mjeseci nakon prestanka
obavljanja te dužnosti Poslodavac ne može staviti u nepovoljniji položaj i ne može mu otkazati
bez prethodne suglasnosti sindikata čiji je sindikalni povjerenik.
(2) Dovođenjem u nepovoljniji položaj smatra se osobito smanjenje plaće, raspored na poslove
nižeg stupnja stručne spreme od osobne stručne spreme povjerenika, raspored na poslove za
čije obavljanje povjerenik ne ispunjava posebne uvjete, upućivanje na rad u drugo mjesto rada,
uskrata mogućnosti izobrazbe za potrebe poslodavca ili sindikalnog djelovanja.
Organiziranje sindikalnih edukacija
Članak 30.
(1) Sindikat će na trošak Poslodavca u prostorijama Poslodavca organizirati 3 radionice
godišnje na kojima će se za sve zainteresirane radnike obrađivati teme iz područja zaštite
diskriminacije i dostojanstva radnika te širih ljudskih prava s naglaskom na zaštiti prava
nacionalnih manjina, osoba s invaliditetom i LGBTI osoba.
(2) Svaka radionica trajat će najmanje 4 sata unutar radnog vremena, a zainteresirane radnike
Poslodavac će tijekom edukacija osloboditi obveze rada uz naknadu plaće.
(3) Dopust iz prethodnog članka ne pribraja se ukupnom vremenu trajanja plaćenih dopusta po
drugim osnovama definiranima ovim Kolektivnim ugovorom ili člankom 86. Zakona o radu.
(4) Mjesto i vrijeme pojedinih radionica odredit će se u dogovoru Poslodavca i sindikata.
(5) Povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika, Povjerenik za zaštitu na radu i povjerenici
sindikata potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora obvezni su prisustvovati radionicama.
